Da je domaće itekako i dalje u trendu potvrđuje to zagrebačka cvjećarnica ‘Samonikla‘ čija se ponuda temelji na sezonskom i lokalnom cvijeću, kojeg vlasnice Maja i Katarina same uzgajaju i beru ili kupuju od domaćih proizvođača. Vođene ekološkim standardima, vlasnice koriste samo prirodne materijale i maksimalno se trude smanjiti količinu otpada koji nastaje u cvjećarstvu. Njihovi predivni cvjetni aranžmani traženi su za svakojake prigode kao što su rođendani, vjenčanja, promocije i slično. Samonikla je inače i jedna od dobitnica natječaja “Pokreni nešto svoje“, programa potpore malim poduzetnicima kojeg od 2016. godine provode ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, zahvaljujući kojem su Maja i Katarina dobile vrijednu mentorsku podršku i bespovratna financijska sredstva.

Saznajte kako je nastala Samonikla i kako danas posluje te što simpatične vlasnice ove cvjećarnice misle o održivom cvjećarstvu u Hrvatskoj.

Potreba za prirodom je prevagnula

Vaša je priča posebna. Obje ste od malih nogu zaljubljene u cvijeće, prirodu i sakupljanje bilja. Tko je na vas prenio ljubav prema prirodi? Je li sve odatle vodilo prema Samonikloj?

Obje smo odrasle u manjoj sredini, gdje su odlasci u prirodu bili dio odrastanja. Djetinjstvo je za nas značilo trčanje po livadama, branje proljetnica, sakupljanje ljekovitog bilja i trava, duge šetnje šumom. Ljubav prema prirodi oduvijek je u nama, a tu su i ljudi koji su nas vodili prema tom putu, neki svojim znanjem, a neki poticanjem hrabrosti da se usmjerimo prema onome što nas ispunjava.

Život u malim sredinama najčešće znači i posjedovanje vrta. Kako je svaka kuća imala vrt koji bi zadovoljavao potrebe kućanstva za hranom, tako je bilo i s cvjetnjakom. Cvijeće je bilo dio života, uzgajalo se, poklanjalo, nosilo na groblje, bralo za uređenje stola za nedjeljni ručak.

Naše obrazovanje nije se kretalo u smjeru održivosti i cvjećarstva, obje smo završile magisterij Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija radile smo u uredima, satima sjedile za računalima, a onda smo shvatile da nas to ne ispunjava, da nije dovoljno, da svaki slobodni trenutak opet bježimo u prirodu, smišljamo projekte ili hobije koji uključuju bilje. Tako se rodila Samonikla, iz potrebe za srećom.

Vaša kreativna i održiva cvjećarnica Samonikla u ponudi ima samo sezonsko, lokalno, organski uzgojeno i poljsko cvijeće. Kako ste odabrale slijediti ekološko cvjećarstvo i ne koketirati s uvozom cvijeća iz egzotičnih destinacija?

Jedan od vodećih problema našeg vremena, između ostalog, su klimatske promjene i održivost. Globalna trgovina rezanim cvijećem je u porastu, a iza vrtoglavih brojeva stoji industrija koja ima utjecaj na planet. Nažalost, negativan. Zemlja koja najviše konzumira rezano cvijeće je SAD, gdje se većinom uvozi cvijeće iz Kolumbije i Ekvadora, a u Europi većina rezanog cvijeća dolazi iz istočne Afrike, Šri Lanke i Kenije, preko Nizozemske. Osim ogromnog ugljičnog otiska, cvijeće je ogroman potrošač vode. Kako bi preživjelo duga i teška putovanja, potrebna je visoka potrošnja vode u obliku ovlaživanja hladnjače, te korištenja kemikalija za održavanje svježine. Onečišćenje od korištenja pesticida i otjecanje kroz tlo u pitke vode veliki je problem koji mnoge farme i uvoznici prešućuju.

Osim toga, imamo pitanje cvjećarske spužve, koja je sveprisutna posljednjih 60 godina, a dokazano štetna za okoliš. Ona se razgrađuje u mikroplastiku, zagađuje vodu te može uzrokovati probleme respiratornog sustava. Ovo su samo crtice iz problematike “tradicionalnog” pristupa cvjećarstvu. Stoga za nas bavljenje održivim cvjećarstvom nije pitanje pomodnosti ili izbora nego jedini ispravan način rada.

Cvjećarstvo je umjetnost

Ima li održivo cvjećarstvo u Hrvatskoj uopće dovoljno publike?

Ima. Kupci nas sve više pitaju odakle nam dolazi cvijeće, gdje se bere ili što je trenutno u sezoni. To su sve koraci prema održivom razmišljanju u vidu cvjećarstva. Promoviramo korištenje mahovine umjesto cvjećarske spužve, biramo biorazgradivu ambalažu, putem društvenih mreža educiramo kupce o sezonskom cvijeću i lokalnom uzgoju. Promjena dolazi sporo, ali vidimo je. Ne možemo preko noći napraviti promjenu, ali vlastitim djelovanjem možemo pokrenuti taj kotačić.

U svojoj ponudi imate, osim svježeg cvijeća, suho cvijeće. Sami sve sadite, berete i sušite. Kako su vaši kupci to prihvatili, je li to ono zbog čega dolaze?

Naši aranžmani su mješavina samoniklog, divljeg bilja i bilja iz lokalnog uzgoja. Ideja nam je da prenesemo osjećaj ravnoteže i sklada prirode trenutnoga godišnjeg doba, a to znači da zimi radimo sa svježim zimzelenim i suhim biljem. Suho bilje skupljamo, beremo i sušimo tijekom godine. Obično tijekom veljače kreću prve proljetnice, a s njima se pokreće i naša sezona svježeg rezanog cvijeća. Same proizvodimo veći dio biljnog materijala koji koristimo, a ostalo kupujemo od lokalnih i provjerenih proizvođača. Svoje bilje uzgajamo u vrtu, na otvorenom i u plasteniku. Čar vlastitog ekološkog uzgoja je i u tome da ima mjesta za testiranje i uzgoj raznih vrsta bilja. Trudimo se svake godine ponuditi nešto novo što još nije na “našem” tržištu, a i dalje njegujemo starinske sorte cvijeća koje su uzgajale i naše bake, primjerice cinije ili kadifice.

Poštovanje prirode leži i u tome što je svaki cvijet drugačiji. Poštujući sezonu, imamo mogućnost pokazati kupcima kako se priroda mijenja, koliko je delikatna i prolazna. Na cvjećarstvo gledamo kao na umjetnost. Ne “štancamo” i ne radimo “po špranci” nego radimo s najboljim izborom mikrosezonskog materijala koji je u tom trenutnu dostupan. Svaki naš aranžman je drugačiji i, ono što je u početku bilo dosta šokantno, nema biranja cvijeća od strane kupca pri izradi aranžmana ili buketa. No kupci su se vrlo brzo naviknuli na novi princip naručivanja. Aranžmane je potrebno naručiti najmanje 48 sata prije preuzimanja jer naš je princip rada da, koliko narudžbi imamo, toliko cvijeća režemo u vrtu, plasteniku ili šumi.

Novi model poslovanja u cvjećarstvu

Koliko je moguće u Hrvatskoj poslovati profitabilno i istodobno slijediti svoje snove o održivosti, i to u grani poslovanja u kojoj takav model do Samonikle nije postojao?

Kao i svaki početak, naš je početak poslovanja bio obilježen entuzijazmom i poletnošću, a onda s vremenom dođe nešto što se zove realnost poslovanja u Hrvatskoj. Izazovno je, birokratski komplicirano i ponekad nam se čini da postoji sto i jedno zakonsko pravilo samo kako bi te odgovorilo od neke “super” ideje. Poimanje održivosti u cvjećarstvu ne postoji kao model poslovanja kod nas. Naš početak bio je trnovit, no poučan. Najvažnije je što smo imale jasne okvire kojih smo se držale. Ne radimo kompromise kad je riječ o kvaliteti i održivosti.

Kupci prepoznaju kvalitetu, vraćaju se, a sve je više onih koji nas biraju zbog odabira načina poslovanja, osim same estetike. Puno ulažemo u svoju edukaciju i u vrt, putujemo, čitamo, pratimo događanja u svijetu cvjećarstva i Slow Flowers pokreta i tako dalje. Zahvalne smo svim kolegama koji s nama nesebično dijele savjete o uzgoju (hvala, Boris!) i poslovanju. Još radimo greške i učimo. Održivo cvjećarstvo vrlo je izazovno što se tiče uzgoja, ali, s druge strane, kreativno je i ispunjujuće.

Kod vas su inovacija i promjena jedina konstanta. Koji su vam daljnji planovi?

Planova i želja imamo više. Međutim, zbog financijskih ograničenja fokusiramo se na prioritetne ciljeve u godini. Ove godine u odnosu na prošlu, proširile smo ponudu vlastitog uzgoja rezanog cvijeća i radni tim. A druge ćemo vam novosti prišapnuti kad sve bude spremno, volimo iznenađenja.

Do tada, podijelite s nama koji su novi trendovi u održivom cvjećarstvu, ali i u cvjećarstvu općenito…

Kad govorimo o općenitim trendovima u cvjećarstvu, to se uglavnom odnosi na boju i vrstu cvijeća. Pantone Colour Institut proglasio je Viva Magentu kao boju 2023. Strani cvjećari predviđaju veliki boom ružičaste boje povodom izlaska novog filma “Barbie” :). Što se tiče cvijeća, naglasak će biti na veće cvjetne glavice, a od vrsta trenutno su u fokusu hortenzije, ruže i dalije.

Održivo cvjećarstvo je budućnost

Kako izgleda budućnost cvjećarstva u Hrvatskoj? Mislite li da ste pokrenule val održivog cvjećarstva?

Primijetile smo da se zbog poskupljenja rezanog cvijeća u uvozu sve više kolega okreće lokalnom uzgoju i nadamo se da će se taj trend nastaviti. Zahvaljujući tome, dolazi do laganog povećanja uzgoja, a mi se nadamo da će se pokrenuti i ekološki uzgoj cvijeća. Rekle bismo da smo potaknule temu o održivom cvjećarstvu i da svojim radom potičemo druge u promjeni.

I za kraj, kakvu budućnost priželjkujete za Samoniklu?

Cilj nam je usavršiti proizvod i uslugu koju nudimo našim klijentima, a poslovanje želimo zadržati u održivim uvjetima i okvirima. Nije nam cilj širiti se na više poslovnica nego se usredotočiti na kvalitetu usluge. Trudimo se uložiti više vremena u edukaciju naše publike, ali i opće populacije, o održivom cvjećarstvu te štetnim učincima cvjećarske industrije, kao i njezinim alternativnim rješenjima koja su bolja za planet i ljude.

Dugoročno bismo voljele oformiti održivi hub za poduzetnike i kreativce koji dijele slične vrijednosti i ideje. Trenutno smo u kreativnoj fazi pa razvijamo pogon za eksperimentiranje sa sušenim biljem, surađujemo s različitim umjetnicima, razvijamo nove projekte i ideje s kojima ćemo izaći u narednim godinama.

Iako smo već dobrano zagazili u 21. stoljeće, žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca. To je, slikovito rečeno, kao da žene u prosjeku za jedan i pol mjesec godišnje uopće ne prime plaću, nego od 15.11. pa do kraja godine rade besplatno.

Ovi se podaci o razlikama u plaćama između spolova u EU odnose na 2020. godinu i nisu nikakva novost, a nejednakost u plaćama tek se minimalno promijenila tijekom posljednjeg desetljeća.

To je razlog zašto Europska komisija obilježava 15. studenoga 2022. godine kao Dan jednakih plaća, odnosno Equal Pay Day, s ciljem podizanja svijesti o tome da zaposlene žene u Europi još uvijek u prosjeku zarađuju manje od svojih muških kolega.

Ni mirovine nisu pošteđene

Ova razlika ne pogađa samo europske plaće, ona je još i izraženija u mirovinama, gdje kod žena i muškaraca od 65 ili više godina iznosi visokih 30 posto.

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je situacija vrlo slična. U 2020. godini razlika u plaći između muškaraca i žena iznosila je 11,2 posto, dok je razlika u iznosu mirovina iznosila 30,4 posto.

Zašto su žene manje plaćene?

Puno je uzroka nejednakih plaća: žene češće rade u slabije plaćenim sektorima i na slabije plaćenim poslovima, suočavaju se sa staklenim stropom i češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućanske obveze, ali daleko najveći dio jaza u plaćama ostaje neobjašnjen.

Ponekad žene zarađuju manje od muškaraca za obavljanje jednakog posla ili rada jednake vrijednosti, čak i kada za to nema nikakve osnove. A sve se to događa i sada, 65 godina nakon što je načelo jednake plaće upisano u članak 157 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, još davne 1957. godine.

Veća transparentnost

U Hrvatskoj je Člankom 91. Zakona o radu određeno da je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti.

Europska se unija zalaže za veću transparentnost u plaćama, a na tom tragu je i Tomislav Grubišić, CEO Bornfighta koji je u 2022. pokrenuo platformu TABU i podigao buru kad je, usporedivši plaće čitave IT industrije, otkrio da su seniorke ove propulzivne industrije plaćene čak 18 posto manje od svojih muških kolega.

Svijetla točka

Primjer dobre prakse u Hrvatskoj je kompanija Philip Morris Zagreb koja je, jedina u Hrvatskoj, od 2018. godine nositelj certifikata Jednakost plaća, Equal-Salary Certification. Certifikat dodjeljuje neovisna neprofitna Zaklada Equal-Salary, a radi se o potvrdi da ova kompanija muškarcima i ženama isplaćuje jednake plaće za obavljanje istih poslova.

– Naš uspjeh kao kompanije ovisi o talentiranoj i raznolikoj radnoj snazi – gdje pojedinci imaju priliku za učenje, rast i razvoj u karijeri. Svjesni smo kako su upravo njihova različitost, predanost i inovativnost ono što nas čini uspješnom kompanijom. Iznimno smo ponosni što u Philip Morris Zagrebu imamo 50% žena i 50% muškaraca na svim nivoima organizacije te smo već petu godinu zaredom dobitnici certifikata koji potvrđuje da su, u skladu s našim vrijednostima i načelima, muškarci i žene za iste poslove plaćeni jednako – rekao je Marin Mlinarić, član Uprave te direktor ljudskih potencijala i organizacijske kulture za Hrvatsku i Sloveniju.

Nadajmo se da ćemo uskoro čuti za još ovakvih primjera.

ACT Grupa i Philip Morris Zagreb kroz program “Pokreni nešto svoje” već šest godina daju dragocjenu podršku i vidljivost malim poduzetnicima, a početkom godine kreće i novi natječaj za 2023. godinu. Ovaj program potpore poduzetničkim projektima s pozitivnim društvenim utjecajem, dobitnicima nudi i mentorstvo u razvoju poslovanja, bespovratna novčana sredstva i promociju.

– Programom ‘Pokreni nešto svoje’ dajemo doprinos društvu i zajednici u kojoj poslujemo na dugoročno održiv način i na to smo vrlo ponosni. Planiramo nastaviti pružati podršku impact mikropoduzetnicima jer su upravo oni jedni od pokretača gospodarstva, kojima adekvatna financijska i mentorska podrška pomaže da naprave velik iskorak – izjavila je Dijana Najjar Raškaj iz kompanije Philip Morris Zagreb.

Vodimo li se tezom da je program onoliko uspješan koliko su uspješni njegovi alumni, “Pokreni nešto svoje” se ima čime pohvaliti. Neki od dosadašnjih korisnika su: alat za lakše čitanje kod disleksije Omo Reader, društvene igre Čiri-biri-bajka i Strašne žene, mobitel na slaganje Makerphone, prirodna kozmetika L’ aventure en Primitivance, sredstva za čišćenje, pranje i higijenu Pero i mnogi drugi diljem Hrvatske.

Stvaranje nove društvene vrijednosti

Natječaj Philip Morrisa i ACT Grupe je i u 2022. otkrio šest kreativnih i održivih poslovnih ideja, osigurao im financijska sredstva, promociju te kontinuirano poslovno mentorstvo tijekom proteklih šest mjeseci. Oni su: BIFARD j.d.o.o. (Zagreb), Cidrani d.o.o. (Zagreb), Digicitye digitalne tehnologije d.o.o. (Zagreb), obrt Šuma Šuma, vl. Maja Subotić Šušak (Zagreb), obrt Organica Vita, vl. Maja Lazić (Vraneševci) te NADES Design (Zagreb).

Najvažniji kriteriji odabira dobitnika bili su društvena i ekološka održivost projekta, kao i održivost poslovanja te inovativnost. Dobitnici su za vrijeme sudjelovanja u programu kreirali nova radna mjesta, razvili nove proizvode, ali i ulagali u novu opremu i infrastrukturu.

Za ovogodišnji program “Pokreni nešto svoje” Philip Morris Zagreb osigurao je 444.000 kuna, a u dosadašnjih pet izdanja ukupno je uložio više od tri milijuna kuna. Za svaku uloženu kunu ovi su poduzetnici stvorili dvije kune nove društvene vrijednosti pa ostvareni društveni povrat iznosi više od šest milijuna kuna.

– Potpuno vjerujemo u impact poduzetništvo, a budući da za održivost poduzetničkog pothvata poslovanje treba biti profitabilno, ACT Grupa nudi mentorstvo iz različitih funkcija poslovanja, od razvoja poduzeća, preko menadžmenta i marketinga, do upravljanja društvenim utjecajem njihovog poslovanja. Upravo znanje, uz financijsku potporu, mikropoduzetnicima najviše pomaže da unaprijede svoj posao – zaključila je Ana Brigović, voditeljica poslovnog razvoja u ACT Grupi.

Šest najboljih projekata u 2022.

Startup BIFARD iz Zagreba bavi se uzgojem korisnih kukaca za potrebe organske, integrirane i klasične poljoprivrede. U fokusu proizvodnje trenutno je crna vojnička muha, kukac čije se ličinke koriste kao održivi izvor proteina za razne formulacije krmiva, hrane za ribe i za kućne ljubimce. Za razliku od neodrživog sojinog i ribljeg brašna koja su glavni izvor proteina u krmivima, crvići ove muhe jedući bio-otpad vrše konverziju otpada u svoje bjelančevine i masnoće.

– Temeljen na principima cirkularne ekonomije, naš startup recikliranjem biootpada vraća proteine u prehrambene lance. Nudimo alternativna rješenja neodrživim komponentama stočne hrane kao što su soja i riblje brašno. Pobjeda na natječaju nam je donijela iznimno bitnu afirmaciju ideje i dala nam je ogroman vjetar u leđa da se potpuno posvetimo svom projektu. Naš finalni cilj je pomoći poljoprivrednicima u proizvodnji zdrave i održive hrane – izjavio je Momir Futo iz tvrtke BIFARD.

Startup Digicyte razvija uređaj za digitalizaciju tkiva u medicini, te softverska rješenja za automatsko detektiranje i brojenje različitih stanica od interesa. Ovaj sustav zamjenjuje spori, manualni pregled tkiva pod mikroskopom te dovodi do bržih i objektivnih dijagnoza. Ovom podrškom će poduzeće razviti dva nova skenera, s ciljem plasiranja na tržište. Osim toga, potporom žele pokriti razvoj aplikacije za detektiranje stanica koje su u fazi mitoze (dijeljenja), što je jedan od prognostičkih faktora u mnogim tumorima.

– Tijekom cijelog projekta i razvoja, najvažnija nam je bila mentorska podrška od strane ACT grupe. Kad god nam je trebala pomoć oko marketinga i prodaje, znali smo da se možemo osloniti na izvrsne mentore. Naravno, tu je i novčana podrška koja nam je pomogla brže ostvariti razvojne ciljeve – rekao je Krunoslav Vinicki, iz tvrke Digicyte.

Cidrani je foodtech startup koji je prvi u svijetu kreirao fermentirane mikronapitke. Vjeruju da dugovječnost dolazi iz crijeva, a svoje inovacije temelje na znanosti. Prošle godine je provedena studija na Stanfordu koja je pokazala da dnevni unos dva, tri fermentirana napitka ili obroka s niskim udjelom šećera dovodi do povećanja diverziteta crijevne mikrobiote te smanjenja upalnih procesa u tijelu. U dvije godine tržištu su predstavili više od 30 foodtech inovacija.

– Podrška dobivena kroz program ‘Pokreni nešto svoje’ omogućila nam je da utemeljimo našu knjižnicu Ani Biome s vodećim svjetskim naslovima za metaboličko zdravlje u hrvatskom izdanju. Usto smo implementirali model membershipa na naše mjesečne pakete i unaprijedili model za personalizaciju na temelju bioloških i psiholoških parametara korisnika. Osim financijske podrške, vrijedi istaknuti i ljudsku podršku koja je bila sjajna – izjavila je Nika Pintar iz tvrtke Cidrani.

NADES Design tim nudi potpuno održiv i inovativan pristup u proizvodnji biljnih pripravaka koji mogu imati anti-aging, antioksidativna, protuupalna i druga blagotvorna djelovanja. Proces pripreme biljnih pripravaka temelji se na dizajnu novih zelenih otapala – prirodnih NADES otapala (engl. Natural deep eutectic solvents, NADES) pomoću kojih se izdvajaju ciljane molekule iz biljaka. Navedena otapala su 100% prirodna, biorazgradiva, ekološki prihvatljiva i nehlapljiva te se lako pripremaju.

– Znanošću se bavimo dugi niz godina, a u poduzetništvo smo krenuli početkom ove godine pa se tu još uvijek ne osjećamo kao ‘svoj na svome’, ali jako nas veseli što smo dobili priliku učiti kako poduzetnički razmišljati i raditi, a to su znanja koja do sada nismo imali. ‘Pokreni nešto svoje’ je program koji je baš po našoj mjeri jer smo na jednom mjestu dobili sve što nam je trebalo – rekla je Manuela Panić iz tvrtke NADES Design.

Organica Vita je obrt koji se dugi niz godina bavi ekološkom poljoprivredom i proizvodnjom. Na svojim poljima uzgajaju konoplju, bundevu, lan, kamilicu i ostale kulture koje prerađuju u hladno prešana ulja, namaze, proteine i čajeve. Baveći se ekološkom proizvodnjom, posebnu pažnju posvećuju očuvanju okoliša kroz cjelokupan proces proizvodnje te u potpunosti prerađuju svu sirovinu i nusproizvode bez ikakvog otpada.

– Projekt ‘Pokreni nešto svoje’ omogućio nam je da razvijemo svoju novu uslugu ‘Kvadrat polja‘. Kroz ovu uslugu na specifičan način radimo na edukaciji kupaca, a realizirali smo i suradnju sa školama pa djecu educiramo o ekološkoj proizvodnji. Ono sto ovaj program razlikuje od drugih programa i što nam je bilo iznimno korisno je mentorska podrška koja nam je zaista puno pomogla u provedbi projekta, ali i svakodnevnom poslovanju – izjavila je Maja Lazić, Organica Vita.

Samonikla je održiva cvjećarnica čija se ponuda temelji na dostupnom sezonskom i lokalnom cvijeću. U radu se pridržavaju ekoloških principa koristeći samo prirodne materijale i maksimalno smanjuje količinu otpada koji nastaje u cvjećarstvu. Same uzgajaju i beru te kupuju od lokalnih proizvođača. Njihove kreacije izrađene su od najboljeg izbora mikro-sezonskog materijala koji je u nekom trenutku dostupan i koji je u skladu s prirodom.

– Ovaj natječaj nam je omogućio da poboljšamo poslovanje kroz mentorstvo te podignemo ekološki uzgoj na višu razinu. Zahvaljujući potpori, bile smo na istraživačkom putovanju kroz sjevernu Italiju, gdje smo posjetile poznatu ‘Olga flower farm’ koja proizvodi ekološki uzgojeno cvijeće, potiče ‘slow flower moment’ i propagira održivo cvjećarstvo, kao i fantastični Green Wise tim. Količina praktičnog znanja koje smo skupile je neprocjenjiva – zaključila je Maja Subotić Šušak iz cvjećarnice Samonikla.