Iako mnogi ljudi, umorni od napornog životnog ritma, priželjkuju što brži odlazak u mirovinu, većina nas je svjesna da, kad taj dan dođe, naša primanja više neće biti ista. Zato se za mirovinu valja unaprijed dobro pripremiti.
Powered by:
Poznato je da pored obaveznog mirovinskog osiguranja, koje čine prvi i drugi stup, svi građani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj mogu dodatno štedjeti i u trećem stupu. Treći stup ili dobrovoljna mirovinska štednja namijenjen je svima onima koji žele na vrijeme štedjeti za svoju buduću mirovinu.
Jednako kao drugi stup, treći stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju, što građanima pruža mogućnost da sami preuzmu odgovornost za vlastita mirovinska primanja i tako osiguraju bolji standard u starosti. Osim što je dobrovoljan, treći stup nosi veću razinu fleksibilnosti od prva dva stupa, koja se najviše očituje u tome što građani sami biraju učestalost, kao i visinu uplata u fond.
U trećemu mirovinskom stupu postoje dvije vrste mirovinskih fondova – otvoreni i zatvoreni.
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi namijenjeni su štednji svih građana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Član može biti tko god želi, nema ograničenja vezanih za dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond.
Ako osiguranik ostane bez redovitih primanja i njegove uplate postanu neredovite ili čak prestanu pristizati, članstvo u fondu neće se prekinuti, a postojeća sredstva na računu i dalje će ostvarivati prinose.
Sredstva na osobnom računu člana fonda njegova su osobna imovina i ne pripadaju mirovinskom društvu, nisu dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, a ne mogu biti ni predmetom ovrhe. Imovina fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.
U zatvorenim fondovima štede samo zaposlenici kod poslodavca koji je osnivač fonda, odnosno članovi udruge koja je osnovala fond radi štednje svojih članova. I u otvorenim i u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima država uplatom iz proračuna potiče mirovinsku štednju, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda. Ako poslodavac uplaćuje za svoje zaposlenike u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, do iznosa od 500 kn mjesečno ili 6000 kuna godišnje, uplata je porezno priznati trošak poslodavca.
I država stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju s dodatnih 15% poticajnih sredstava na uplaćene iznose u jednoj kalendarskoj godini, do ukupno uplaćenog iznosa od 5000 kuna godišnje. To znači da je iznos na računu moguće uvećati za 750 kuna godišnje.
Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je njezin državljanin, ali i članovi koji nisu državljani Republike Hrvatske, ali imaju prebivalište u nekoj od država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. To im pravo pripada samo tijekom razdoblja u kojem se u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje – II. stup.
Prikupljanje sredstava u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova. Uplaćivanjem novca u dobrovoljne mirovinske fondove visina mirovine izravno će ovisiti o visini uplaćenih i kapitaliziranih sredstava. Uplaćeni novac fond ulaže na tržištu kapitala i tako ostvaruje prinos.
Isplatu mirovina obavljaju mirovinska društva, mirovinska osiguravajuća društva i društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Izračuni navedeni u primjeru informativnog su karaktera i nisu jamstvo ni prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti. Izvor: Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Jedini uvjet za korištenje 30% novca s osobnog računa je navršenih 50 godina života za osobe koje su ugovor o članstvu sklopile najkasnije do 31. 12. 2018. godine, odnosno navršenih 55 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili počevši od 1. 1. 2019. godine. U Hrvatskoj možete štedjeti u sljedećim dobrovoljnim mirovinskim fondovima: AZ DMF, Croatia osiguranje DMF, Erste Plavi DMF i Raiffeisen DMF.
Mirovina je kao šuma
Da bi se u njoj uživalo, drveće treba zasaditi mnogo godina prije. Zato ne gubite vrijeme – više informacija saznajte na www.mirovinskifondovi.hr Danas je dan za tvoj životni plan!
Ulaganja u poslovne udjele na dugi rok mogu biti vrlo učinkovita i otporna. Zadnji podaci govore kako su prinosi od početka rada mirovinskih fondova u prosjeku 5%, što je odličan rezultat
Powered by:
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, svaki hrvatski građanin mlađi od 40 godina koji prvi put potpiše ugovor o radu, ugovor o djelu ili o autorskoj suradnji postaje osiguranik u sustavu mirovinskog osiguranja. Reformirani se sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj zasniva na tri stupa. Prvi je stup u mirovinskom fondu zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti, a odvajanje za prvi stup iznosi 15% bruto plaće.
Drugi i treći stup zasnivaju se na sustavukapitalizirane osobne štednje, gdje zaposleni štede na osobnim računima. Za drugi stup koji je obvezni iz bruto plaće se izdvaja 5%, dok je treći stup, kao što mu i samo ime govori, dobrovoljan i u njemu štedimo kad i koliko želimo.
Od 2014. godine u drugom mirovinskom stupu uvedene su različite kategorije portfelja u mirovinskim fondovima, a namijenjene su štednji različitih kategorija osiguranika. To znači da svaki fond ima tri različita podfonda, odnosno tri različita modela štednje kojima se osiguranik može pridružiti i tako pokušati utjecati na visinu buduće mirovine. Evo što biste sve trebali znati o kategorijama obveznih fondova.
Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje osniva obvezne mirovinske fondove i njima upravlja. Novac koji uplaćujete u drugi mirovinski stup nalazi se na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Ukupnom imovinom mirovinskog fonda upravlja mirovinsko društvo, koje novac ulaže na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa. U Hrvatskoj postoje četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.
Svi mirovinski fondovi svojim članovima omogućuju izbor između tri kategorije mirovinskih fondova – A, B i C – koje se razlikuju po ograničenjima članstva (s obzirom na životnu dob), po investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Odabirom kategorije fonda građani sami odlučuju o potencijalnoj rizičnosti svog ulaganja kao i visini prinosa koji će utjecati na buduću mirovinu.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju svim osiguranicima koji su se tek zaposlili, a nisu sami otvorili račun u fondu u kojem žele štedjeti te izabrali potportfelj, Regos po službenoj dužnosti dodjeljuje jedan od fondova kategorije A.
U portfelju fondova kategorije A nalazi se veći udio dionica, zbog čega se smatra da postoji nešto veći rizik kod ulaganja. Međutim, povijesno gledano, prinosi su u ovom fondu nešto viši. Kako vrlo mladi osiguranici do umirovljenja imaju 40 i više godina, podrazumijeva se da mogu lakše ‘podnijeti’ eventualne gubitke fonda, a u konačnici mogu biti na dobitku.
Ova kategorija kombinacija je fondova kategorija A i C, a glasi za srednje rizični tip obveznog mirovinskog fonda. Fondovi kategorije B namijenjeni su srednjoj generaciji koja želi ulagati novac za mirovinu uz nešto manju dozu rizika. Članovi tog fonda mogu biti svi osiguranici osim onih kojima je do mirovine preostalo 5 godina, koje Regos po službenoj dužnosti prebacuje u fondove kategorije C.
Fondovi kategorije B karakterizira uravnoteženi model ulaganja u kojem se nastojao postići dobar omjer između rizika i potrebe da se štite sredstva koja se štede za mirovinu. No, ako uopće ne želite izlagati svoja ulaganja riziku, na dulji rok možete izabrati ulaganje u fond kategorije C.
Fondovi ove kategorije spadaju u najmanje rizičnu skupinu. Naime, u portfelju fondova kategorije C uopće nema dionica, odnosno, u ovim se fondovima ulaže prvenstveno u obveznice, koje se općenito smatraju sigurnim ulaganjem. Svi osiguranici kojima nedostaje samo 5 godina do mirovine po zakonu prelaze u taj fond s ciljem da se umanji rizik od toga da oscilacije na tržištu kapitala umanje vrijednost njihove imovine, a time i iznos buduće mirovine.
Za ovu je kategoriju važno naglasiti kako njezini prinosi mogu biti u prosjeku i puno niži od onih u A te niži od prinosa u kategoriji B, pa za one vrlo mlade osiguranike možda nije dobar izbor dugoročno štedjeti u tom fondu. Imajte na umu kako pravo na isplatu novca s odabranih računa član fonda stječe tek kada ispuni uvjete za mirovinu premaZakonu o mirovinskom osiguranju. Dakle, tek onda kad od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dobije rješenje o pravu na mirovinu.
Mirovinski fond ne može propasti, ali može se smanjiti vrijednost imovine u njegovu vlasništvu. Kako bi se zaštitilo građane, zakonom je propisan zajamčeni prinos, što znači da se svakom članu mirovinskog fonda jamči prinos u visini referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova. Prinos se umanje za 12 postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest u fondu kategorije B te tri u fondu kategorije C.
Stopa referentnog prinosa računa se kao aritmetička sredina prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, pri čemu pojedini fond sudjeluje proporcionalno s obzirom na svoj udio u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije.
Više informacija o tom kako posluje vaš mirovinski fond možete saznati u mjesečnim izvješćima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ili na stranicama vašeg obveznog mirovinskog fonda.
Mirovina je kao šuma
Da bi se u njoj uživalo, drveće treba zasaditi mnogo godina prije. Zato ne gubite vrijeme – više informacija saznajte na www.mirovinskifondovi.hr Danas je dan za tvoj životni plan!