Da je domaće itekako i dalje u trendu potvrđuje to zagrebačka cvjećarnica ‘Samonikla‘ čija se ponuda temelji na sezonskom i lokalnom cvijeću, kojeg vlasnice Maja i Katarina same uzgajaju i beru ili kupuju od domaćih proizvođača. Vođene ekološkim standardima, vlasnice koriste samo prirodne materijale i maksimalno se trude smanjiti količinu otpada koji nastaje u cvjećarstvu. Njihovi predivni cvjetni aranžmani traženi su za svakojake prigode kao što su rođendani, vjenčanja, promocije i slično. Samonikla je inače i jedna od dobitnica natječaja “Pokreni nešto svoje“, programa potpore malim poduzetnicima kojeg od 2016. godine provode ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, zahvaljujući kojem su Maja i Katarina dobile vrijednu mentorsku podršku i bespovratna financijska sredstva.

Saznajte kako je nastala Samonikla i kako danas posluje te što simpatične vlasnice ove cvjećarnice misle o održivom cvjećarstvu u Hrvatskoj.

Potreba za prirodom je prevagnula

Vaša je priča posebna. Obje ste od malih nogu zaljubljene u cvijeće, prirodu i sakupljanje bilja. Tko je na vas prenio ljubav prema prirodi? Je li sve odatle vodilo prema Samonikloj?

Obje smo odrasle u manjoj sredini, gdje su odlasci u prirodu bili dio odrastanja. Djetinjstvo je za nas značilo trčanje po livadama, branje proljetnica, sakupljanje ljekovitog bilja i trava, duge šetnje šumom. Ljubav prema prirodi oduvijek je u nama, a tu su i ljudi koji su nas vodili prema tom putu, neki svojim znanjem, a neki poticanjem hrabrosti da se usmjerimo prema onome što nas ispunjava.

Život u malim sredinama najčešće znači i posjedovanje vrta. Kako je svaka kuća imala vrt koji bi zadovoljavao potrebe kućanstva za hranom, tako je bilo i s cvjetnjakom. Cvijeće je bilo dio života, uzgajalo se, poklanjalo, nosilo na groblje, bralo za uređenje stola za nedjeljni ručak.

Naše obrazovanje nije se kretalo u smjeru održivosti i cvjećarstva, obje smo završile magisterij Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija radile smo u uredima, satima sjedile za računalima, a onda smo shvatile da nas to ne ispunjava, da nije dovoljno, da svaki slobodni trenutak opet bježimo u prirodu, smišljamo projekte ili hobije koji uključuju bilje. Tako se rodila Samonikla, iz potrebe za srećom.

Vaša kreativna i održiva cvjećarnica Samonikla u ponudi ima samo sezonsko, lokalno, organski uzgojeno i poljsko cvijeće. Kako ste odabrale slijediti ekološko cvjećarstvo i ne koketirati s uvozom cvijeća iz egzotičnih destinacija?

Jedan od vodećih problema našeg vremena, između ostalog, su klimatske promjene i održivost. Globalna trgovina rezanim cvijećem je u porastu, a iza vrtoglavih brojeva stoji industrija koja ima utjecaj na planet. Nažalost, negativan. Zemlja koja najviše konzumira rezano cvijeće je SAD, gdje se većinom uvozi cvijeće iz Kolumbije i Ekvadora, a u Europi većina rezanog cvijeća dolazi iz istočne Afrike, Šri Lanke i Kenije, preko Nizozemske. Osim ogromnog ugljičnog otiska, cvijeće je ogroman potrošač vode. Kako bi preživjelo duga i teška putovanja, potrebna je visoka potrošnja vode u obliku ovlaživanja hladnjače, te korištenja kemikalija za održavanje svježine. Onečišćenje od korištenja pesticida i otjecanje kroz tlo u pitke vode veliki je problem koji mnoge farme i uvoznici prešućuju.

Osim toga, imamo pitanje cvjećarske spužve, koja je sveprisutna posljednjih 60 godina, a dokazano štetna za okoliš. Ona se razgrađuje u mikroplastiku, zagađuje vodu te može uzrokovati probleme respiratornog sustava. Ovo su samo crtice iz problematike “tradicionalnog” pristupa cvjećarstvu. Stoga za nas bavljenje održivim cvjećarstvom nije pitanje pomodnosti ili izbora nego jedini ispravan način rada.

Cvjećarstvo je umjetnost

Ima li održivo cvjećarstvo u Hrvatskoj uopće dovoljno publike?

Ima. Kupci nas sve više pitaju odakle nam dolazi cvijeće, gdje se bere ili što je trenutno u sezoni. To su sve koraci prema održivom razmišljanju u vidu cvjećarstva. Promoviramo korištenje mahovine umjesto cvjećarske spužve, biramo biorazgradivu ambalažu, putem društvenih mreža educiramo kupce o sezonskom cvijeću i lokalnom uzgoju. Promjena dolazi sporo, ali vidimo je. Ne možemo preko noći napraviti promjenu, ali vlastitim djelovanjem možemo pokrenuti taj kotačić.

U svojoj ponudi imate, osim svježeg cvijeća, suho cvijeće. Sami sve sadite, berete i sušite. Kako su vaši kupci to prihvatili, je li to ono zbog čega dolaze?

Naši aranžmani su mješavina samoniklog, divljeg bilja i bilja iz lokalnog uzgoja. Ideja nam je da prenesemo osjećaj ravnoteže i sklada prirode trenutnoga godišnjeg doba, a to znači da zimi radimo sa svježim zimzelenim i suhim biljem. Suho bilje skupljamo, beremo i sušimo tijekom godine. Obično tijekom veljače kreću prve proljetnice, a s njima se pokreće i naša sezona svježeg rezanog cvijeća. Same proizvodimo veći dio biljnog materijala koji koristimo, a ostalo kupujemo od lokalnih i provjerenih proizvođača. Svoje bilje uzgajamo u vrtu, na otvorenom i u plasteniku. Čar vlastitog ekološkog uzgoja je i u tome da ima mjesta za testiranje i uzgoj raznih vrsta bilja. Trudimo se svake godine ponuditi nešto novo što još nije na “našem” tržištu, a i dalje njegujemo starinske sorte cvijeća koje su uzgajale i naše bake, primjerice cinije ili kadifice.

Poštovanje prirode leži i u tome što je svaki cvijet drugačiji. Poštujući sezonu, imamo mogućnost pokazati kupcima kako se priroda mijenja, koliko je delikatna i prolazna. Na cvjećarstvo gledamo kao na umjetnost. Ne “štancamo” i ne radimo “po špranci” nego radimo s najboljim izborom mikrosezonskog materijala koji je u tom trenutnu dostupan. Svaki naš aranžman je drugačiji i, ono što je u početku bilo dosta šokantno, nema biranja cvijeća od strane kupca pri izradi aranžmana ili buketa. No kupci su se vrlo brzo naviknuli na novi princip naručivanja. Aranžmane je potrebno naručiti najmanje 48 sata prije preuzimanja jer naš je princip rada da, koliko narudžbi imamo, toliko cvijeća režemo u vrtu, plasteniku ili šumi.

Novi model poslovanja u cvjećarstvu

Koliko je moguće u Hrvatskoj poslovati profitabilno i istodobno slijediti svoje snove o održivosti, i to u grani poslovanja u kojoj takav model do Samonikle nije postojao?

Kao i svaki početak, naš je početak poslovanja bio obilježen entuzijazmom i poletnošću, a onda s vremenom dođe nešto što se zove realnost poslovanja u Hrvatskoj. Izazovno je, birokratski komplicirano i ponekad nam se čini da postoji sto i jedno zakonsko pravilo samo kako bi te odgovorilo od neke “super” ideje. Poimanje održivosti u cvjećarstvu ne postoji kao model poslovanja kod nas. Naš početak bio je trnovit, no poučan. Najvažnije je što smo imale jasne okvire kojih smo se držale. Ne radimo kompromise kad je riječ o kvaliteti i održivosti.

Kupci prepoznaju kvalitetu, vraćaju se, a sve je više onih koji nas biraju zbog odabira načina poslovanja, osim same estetike. Puno ulažemo u svoju edukaciju i u vrt, putujemo, čitamo, pratimo događanja u svijetu cvjećarstva i Slow Flowers pokreta i tako dalje. Zahvalne smo svim kolegama koji s nama nesebično dijele savjete o uzgoju (hvala, Boris!) i poslovanju. Još radimo greške i učimo. Održivo cvjećarstvo vrlo je izazovno što se tiče uzgoja, ali, s druge strane, kreativno je i ispunjujuće.

Kod vas su inovacija i promjena jedina konstanta. Koji su vam daljnji planovi?

Planova i želja imamo više. Međutim, zbog financijskih ograničenja fokusiramo se na prioritetne ciljeve u godini. Ove godine u odnosu na prošlu, proširile smo ponudu vlastitog uzgoja rezanog cvijeća i radni tim. A druge ćemo vam novosti prišapnuti kad sve bude spremno, volimo iznenađenja.

Do tada, podijelite s nama koji su novi trendovi u održivom cvjećarstvu, ali i u cvjećarstvu općenito…

Kad govorimo o općenitim trendovima u cvjećarstvu, to se uglavnom odnosi na boju i vrstu cvijeća. Pantone Colour Institut proglasio je Viva Magentu kao boju 2023. Strani cvjećari predviđaju veliki boom ružičaste boje povodom izlaska novog filma “Barbie” :). Što se tiče cvijeća, naglasak će biti na veće cvjetne glavice, a od vrsta trenutno su u fokusu hortenzije, ruže i dalije.

Održivo cvjećarstvo je budućnost

Kako izgleda budućnost cvjećarstva u Hrvatskoj? Mislite li da ste pokrenule val održivog cvjećarstva?

Primijetile smo da se zbog poskupljenja rezanog cvijeća u uvozu sve više kolega okreće lokalnom uzgoju i nadamo se da će se taj trend nastaviti. Zahvaljujući tome, dolazi do laganog povećanja uzgoja, a mi se nadamo da će se pokrenuti i ekološki uzgoj cvijeća. Rekle bismo da smo potaknule temu o održivom cvjećarstvu i da svojim radom potičemo druge u promjeni.

I za kraj, kakvu budućnost priželjkujete za Samoniklu?

Cilj nam je usavršiti proizvod i uslugu koju nudimo našim klijentima, a poslovanje želimo zadržati u održivim uvjetima i okvirima. Nije nam cilj širiti se na više poslovnica nego se usredotočiti na kvalitetu usluge. Trudimo se uložiti više vremena u edukaciju naše publike, ali i opće populacije, o održivom cvjećarstvu te štetnim učincima cvjećarske industrije, kao i njezinim alternativnim rješenjima koja su bolja za planet i ljude.

Dugoročno bismo voljele oformiti održivi hub za poduzetnike i kreativce koji dijele slične vrijednosti i ideje. Trenutno smo u kreativnoj fazi pa razvijamo pogon za eksperimentiranje sa sušenim biljem, surađujemo s različitim umjetnicima, razvijamo nove projekte i ideje s kojima ćemo izaći u narednim godinama.

Iako smo već dobrano zagazili u 21. stoljeće, žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca. To je, slikovito rečeno, kao da žene u prosjeku za jedan i pol mjesec godišnje uopće ne prime plaću, nego od 15.11. pa do kraja godine rade besplatno.

Ovi se podaci o razlikama u plaćama između spolova u EU odnose na 2020. godinu i nisu nikakva novost, a nejednakost u plaćama tek se minimalno promijenila tijekom posljednjeg desetljeća.

To je razlog zašto Europska komisija obilježava 15. studenoga 2022. godine kao Dan jednakih plaća, odnosno Equal Pay Day, s ciljem podizanja svijesti o tome da zaposlene žene u Europi još uvijek u prosjeku zarađuju manje od svojih muških kolega.

Ni mirovine nisu pošteđene

Ova razlika ne pogađa samo europske plaće, ona je još i izraženija u mirovinama, gdje kod žena i muškaraca od 65 ili više godina iznosi visokih 30 posto.

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je situacija vrlo slična. U 2020. godini razlika u plaći između muškaraca i žena iznosila je 11,2 posto, dok je razlika u iznosu mirovina iznosila 30,4 posto.

Zašto su žene manje plaćene?

Puno je uzroka nejednakih plaća: žene češće rade u slabije plaćenim sektorima i na slabije plaćenim poslovima, suočavaju se sa staklenim stropom i češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućanske obveze, ali daleko najveći dio jaza u plaćama ostaje neobjašnjen.

Ponekad žene zarađuju manje od muškaraca za obavljanje jednakog posla ili rada jednake vrijednosti, čak i kada za to nema nikakve osnove. A sve se to događa i sada, 65 godina nakon što je načelo jednake plaće upisano u članak 157 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, još davne 1957. godine.

Veća transparentnost

U Hrvatskoj je Člankom 91. Zakona o radu određeno da je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti.

Europska se unija zalaže za veću transparentnost u plaćama, a na tom tragu je i Tomislav Grubišić, CEO Bornfighta koji je u 2022. pokrenuo platformu TABU i podigao buru kad je, usporedivši plaće čitave IT industrije, otkrio da su seniorke ove propulzivne industrije plaćene čak 18 posto manje od svojih muških kolega.

Svijetla točka

Primjer dobre prakse u Hrvatskoj je kompanija Philip Morris Zagreb koja je, jedina u Hrvatskoj, od 2018. godine nositelj certifikata Jednakost plaća, Equal-Salary Certification. Certifikat dodjeljuje neovisna neprofitna Zaklada Equal-Salary, a radi se o potvrdi da ova kompanija muškarcima i ženama isplaćuje jednake plaće za obavljanje istih poslova.

– Naš uspjeh kao kompanije ovisi o talentiranoj i raznolikoj radnoj snazi – gdje pojedinci imaju priliku za učenje, rast i razvoj u karijeri. Svjesni smo kako su upravo njihova različitost, predanost i inovativnost ono što nas čini uspješnom kompanijom. Iznimno smo ponosni što u Philip Morris Zagrebu imamo 50% žena i 50% muškaraca na svim nivoima organizacije te smo već petu godinu zaredom dobitnici certifikata koji potvrđuje da su, u skladu s našim vrijednostima i načelima, muškarci i žene za iste poslove plaćeni jednako – rekao je Marin Mlinarić, član Uprave te direktor ljudskih potencijala i organizacijske kulture za Hrvatsku i Sloveniju.

Nadajmo se da ćemo uskoro čuti za još ovakvih primjera.

Naoko obične biljke, grahorice su zapravo idealne za spravljanje različitih umjetničkih djela u kuhinji. Odličan su izvor proteina, prehrambenih vlakana, vitamina skupine B, željeza, cinka, magnezija i kalija, a neke od njih se zbog velikog udjela proteina i minerala smatraju superhranom. Također su izvrstan izvor složenih ugljikohidrata i prehrambenih vlakana, pa nakon jedenja grahorica imamo produljen osjećaj sitosti.

Obiluju kvalitetnim bjelančevinama s esencijalnim aminokiselinama, zbog čega u prehrani mogu zamijeniti meso. Iz tog ih razloga vegetarijanci i vegani često jedu i uvrštavaju u svoju prehranu. Uz to, ne sadrže nepoželjan sastojak koji se može pronaći u mesu – zasićene masnoće, koje utječu na povećanje razine kolesterola u krvi.

Cool lica grahorica

Često se koriste u različitim kuhinjama diljem svijeta, a razloga je nekoliko – dostupne su tijekom cijele godine, cjenovno su prihvatljive i imaju prilično neutralan okus, pa ih je lako kombinirati uz različite namirnice. Bilo da preferirate grah, grašak, leću ili možda slanutak, možete pronaći mnoge maštovite i neobične recepte s ovim namirnicama u glavnoj ulozi.

Sve se češće koriste u jelima modernih svjetskih kuhinja, a itekako su popularne i na našim prostorima. U jelima se koriste na razne načine, poput namaza, priloga, dodatka ili kao glavno jelo.

Grašak pripremljen na pari možete dodati u različite salate, pripremiti kao pire u kombinaciji s krumpirom ili ga jednostavno ubaciti u razna jela od riže. Izvrstan je u kombinaciji s tjesteninom u umacima na bazi vrhnja, a vrlo se dobro slaže s mesom, osobito mladom janjetinom ili teletinom.

• 

• 

• 

Grah je neutralnog okusa, pa se može kombinirati s mnogim namirnicama i začinima. Možete ga napraviti kao namaz, toplu ili hladnu salatu, zapeći ga na meksički način, pripremiti u obliku pljeskavica u kombinaciji s krumpirom, dodati ga u tortilje i tacose ili na pizzu… Mnogo je maštovitih kombinacija, a na vama je da izaberete koja vam najbolje odgovara.

Leća, kao i grah, ima vrlo neutralan okus, pa se može dodati u bilo koje kuhano jelo. Kombinirajte je kao prilog s tjesteninom, rižom, palentom, pripremite na salatu ili kao ukusan namaz. Odlično se slaže s rajčicom, lukom, češnjakom, mesom, suhomesnatim proizvodima, maslinovim uljem te ovčjim i kozjim sirevima. Često se u jelima upotrebljava na pomalo egzotičan način.

• 

• 

• 

Slanutak je idealan za pripremu različitih namaza i dipova zbog svoje kremaste strukture i orašastog okusa. Vrlo je popularan u kuhinjama diljem svijeta – u Italiji ga često stavljaju u tjestenine, Egipćani ga vole u obliku falafela – prženih kuglica od slanutka, arapska kuhinja ponudit će musaku od patlidžana i slanutka, Portugalci ga jedu u kombinaciji s ribom, a u Indiji je popularan u curry varijanti. Donosimo tri jednostavna i brza recepta za ukusna i neodoljiva jela s grahoricama:

Meksičke lađice od tikvica

Kad kuhinjom zaplove meksičke lađice, riječ je zapravo o maštovito posluženom jelu od punjenih tikvica. Ovaj recept idealan je u trenucima kad vam dolaze gosti, a vi nabrzinu trebate pripremiti nešto jednostavno i ukusno.

SASTOJCI:

• 2 tikvice
• 2 žlice maslinova ulja
• 50 g luka
• 2 češnja češnjaka
• 100 ml Passate Podravka
• malo Vegeta Maestro mljevenog chilija
• sol
• 285 g konzerviranog Tex-Mex mixa Podravka
• 60 g naribanog polutvrdog sira
• 1 žlica narezanog svježega korijandra

PRIPREMA:

1. Krajeve tikvica odrežite, a tikvice prerežite popola po dužini.
2. Žlicom pažljivo izdubite meso iz tikvica da vam ostanu lađice za punjenje.
3. Izdubljeno meso tikvica nasjeckajte.
4. Na zagrijano maslinovo ulje stavite sitno narezani luk i popržite ga do zlatne boje. Dodajte protisnuti češnjak, meso tikvica i još kratko pržite.
5. Ulijte passatu, dodajte mljeveni čili, sol i Tex-Mex mix. Kratko pirjajte da dobijete gustu smjesu.
6. Na lim za pečenje stavite lađice od tikvica. U njih ravnomjerno rasporedite smjesu s grahom.
7. Pospite naribanim sirom i pecite oko 30 minuta u pećnici zagrijanoj na 190°C.

Posluživanje: Poslužite odmah toplo posuto korijandrom.

Savjet: Tikvice neka budu srednje veličine.

Curry od slanutka i špinata

Curry najčešće vežemo za indijsku kuhinju pa, osim što je poznat kao začin ili umak, u pojedinim se kuhinjama podrazumijeva kao način kuhanja, a u ovom je receptu objedinjen u curry od slanutka i špinata.

SASTOJCI:

• 1 luk (80 g)
• 2 žlice ulja
• prstohvat Vegeta Maestro mljevenog chilija
• 2 češnja češnjaka
• žličica naribanog svježeg đumbira
• žličica Vegeta Maestro curryja
• prstohvat Vegeta Maestro mljevenog crnog papra
• 1 žlica Koncentrata rajčice Podravka
• 200 ml kokosova mlijeka
• sol
• 230 g konzerviranog Slanutka Podravka
• 150 g mladog špinata
• 1 žlica nasjeckanoga korijandra

PRIPREMA:

1. Luk u električnoj sjeckalici sameljite u pastu dolijevajući po potrebi malo vode.
2. Na zagrijano ulje dodajte pastu od luka, čili, protisnuti češnjak, đumbir, curry, mljeveni crni papar, koncentrat rajčice i kokosovo mlijeko. Zagrijte da zakipi, posolite i kratko pirjajte.
3. Umiješajte zatim ocijeđeni slanutak i narezani špinat. Pirjajte na laganoj vatri 5-10 minuta.

Posluživanje: Gotovo jelo pospite korijandrom i poslužite s kiselim vrhnjem.

Savjet: Curry od slanutka umjesto sa špinatom možete pripremiti s keljom.

Salata od crnoga graha i kvinoje

Salata od crnoga graha i kvinoje može biti i glavno jelo, a uz avokado, mango i jalapeno papričicu donosi dašak egzotike na vaš tanjur. Odličan je obrok u vrućim ljetnim danima kada svi težimo ”laganijim” jelima.

SASTOJCI:

• 120 g kvinoje
• 230 g konzerviranog Crnoga graha Podravka
• 1 veći zreli mango
• 1 crvena paprika
• 1 zreli avokado
• 1 luk
• 1 jalapeno papričica
• 2 žlice nasjeckanog svježega korijandra

ZA PRELJEV:

• 2 žlice maslinova ulja
• 2 žlice svježe iscijeđenog soka limete
• 1 žličica meda
• 1 žličica Senfa Dijon Podravka
• 1-2 prstohvata Vegeta Maestro mljevenog chilija
• 1 češanj češnjaka
• ½ žličice soli
• prstohvat Vegeta Maestro mljevenog crnog papra

PRIPREMA:

1. Kvinoju prelijte s 370 ml vode i zagrijavajte dok ne zakipi. Kuhajte na laganoj vatri 15 minuta. Maknite s vatre pa vilicom rastresite kvinoju.
2. U posudu za salatu stavite ocijeđeni i isprani grah. Zatim najprije mango pa crvenu papriku i na kraju avokado narezan na kockice.
3. Luk sitno narežite, a jalapeno papričici uklonite sjemenke i sitno je narežite.
4. Dodajte i korijandar te ohlađenu kvinoju.
5. Posebno, u manjoj posudi, pomiješajte sastojke za preljev. Maslinovu ulju dodajte sok limete, med, senf, čili, protisnuti češnjak, sol i svježe mljeveni crni papar.
6. Prelijte preko salate i promiješajte.

Posluživanje: Poslužite kao samostalno jelo ili odličan prilog.

Savjet: Salatu možete držati u hladnjaku do posluživanja.