Maju Subotić Šušak i Katarinu Zlatec oduvijek je povezivala ljubav prema cvijeću, prirodi i ekologiji, a prije par godina iz te je zajedničke ljubavi nastao jedan divan poduzetnički projekt - održiva cvjećarnica Samonikla
Da je domaće itekako i dalje u trendu potvrđuje to zagrebačka cvjećarnica ‘Samonikla‘ čija se ponuda temelji na sezonskom i lokalnom cvijeću, kojeg vlasnice Maja i Katarina same uzgajaju i beru ili kupuju od domaćih proizvođača. Vođene ekološkim standardima, vlasnice koriste samo prirodne materijale i maksimalno se trude smanjiti količinu otpada koji nastaje u cvjećarstvu. Njihovi predivni cvjetni aranžmani traženi su za svakojake prigode kao što su rođendani, vjenčanja, promocije i slično. Samonikla je inače i jedna od dobitnica natječaja “Pokreni nešto svoje“, programa potpore malim poduzetnicima kojeg od 2016. godine provode ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, zahvaljujući kojem su Maja i Katarina dobile vrijednu mentorsku podršku i bespovratna financijska sredstva.
Saznajte kako je nastala Samonikla i kako danas posluje te što simpatične vlasnice ove cvjećarnice misle o održivom cvjećarstvu u Hrvatskoj.
Vaša je priča posebna. Obje ste od malih nogu zaljubljene u cvijeće, prirodu i sakupljanje bilja. Tko je na vas prenio ljubav prema prirodi? Je li sve odatle vodilo prema Samonikloj?
Obje smo odrasle u manjoj sredini, gdje su odlasci u prirodu bili dio odrastanja. Djetinjstvo je za nas značilo trčanje po livadama, branje proljetnica, sakupljanje ljekovitog bilja i trava, duge šetnje šumom. Ljubav prema prirodi oduvijek je u nama, a tu su i ljudi koji su nas vodili prema tom putu, neki svojim znanjem, a neki poticanjem hrabrosti da se usmjerimo prema onome što nas ispunjava.
Život u malim sredinama najčešće znači i posjedovanje vrta. Kako je svaka kuća imala vrt koji bi zadovoljavao potrebe kućanstva za hranom, tako je bilo i s cvjetnjakom. Cvijeće je bilo dio života, uzgajalo se, poklanjalo, nosilo na groblje, bralo za uređenje stola za nedjeljni ručak.
Naše obrazovanje nije se kretalo u smjeru održivosti i cvjećarstva, obje smo završile magisterij Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija radile smo u uredima, satima sjedile za računalima, a onda smo shvatile da nas to ne ispunjava, da nije dovoljno, da svaki slobodni trenutak opet bježimo u prirodu, smišljamo projekte ili hobije koji uključuju bilje. Tako se rodila Samonikla, iz potrebe za srećom.
Vaša kreativna i održiva cvjećarnica Samonikla u ponudi ima samo sezonsko, lokalno, organski uzgojeno i poljsko cvijeće. Kako ste odabrale slijediti ekološko cvjećarstvo i ne koketirati s uvozom cvijeća iz egzotičnih destinacija?
Jedan od vodećih problema našeg vremena, između ostalog, su klimatske promjene i održivost. Globalna trgovina rezanim cvijećem je u porastu, a iza vrtoglavih brojeva stoji industrija koja ima utjecaj na planet. Nažalost, negativan. Zemlja koja najviše konzumira rezano cvijeće je SAD, gdje se većinom uvozi cvijeće iz Kolumbije i Ekvadora, a u Europi većina rezanog cvijeća dolazi iz istočne Afrike, Šri Lanke i Kenije, preko Nizozemske. Osim ogromnog ugljičnog otiska, cvijeće je ogroman potrošač vode. Kako bi preživjelo duga i teška putovanja, potrebna je visoka potrošnja vode u obliku ovlaživanja hladnjače, te korištenja kemikalija za održavanje svježine. Onečišćenje od korištenja pesticida i otjecanje kroz tlo u pitke vode veliki je problem koji mnoge farme i uvoznici prešućuju.
Osim toga, imamo pitanje cvjećarske spužve, koja je sveprisutna posljednjih 60 godina, a dokazano štetna za okoliš. Ona se razgrađuje u mikroplastiku, zagađuje vodu te može uzrokovati probleme respiratornog sustava. Ovo su samo crtice iz problematike “tradicionalnog” pristupa cvjećarstvu. Stoga za nas bavljenje održivim cvjećarstvom nije pitanje pomodnosti ili izbora nego jedini ispravan način rada.
Ima li održivo cvjećarstvo u Hrvatskoj uopće dovoljno publike?
Ima. Kupci nas sve više pitaju odakle nam dolazi cvijeće, gdje se bere ili što je trenutno u sezoni. To su sve koraci prema održivom razmišljanju u vidu cvjećarstva. Promoviramo korištenje mahovine umjesto cvjećarske spužve, biramo biorazgradivu ambalažu, putem društvenih mreža educiramo kupce o sezonskom cvijeću i lokalnom uzgoju. Promjena dolazi sporo, ali vidimo je. Ne možemo preko noći napraviti promjenu, ali vlastitim djelovanjem možemo pokrenuti taj kotačić.
U svojoj ponudi imate, osim svježeg cvijeća, suho cvijeće. Sami sve sadite, berete i sušite. Kako su vaši kupci to prihvatili, je li to ono zbog čega dolaze?
Naši aranžmani su mješavina samoniklog, divljeg bilja i bilja iz lokalnog uzgoja. Ideja nam je da prenesemo osjećaj ravnoteže i sklada prirode trenutnoga godišnjeg doba, a to znači da zimi radimo sa svježim zimzelenim i suhim biljem. Suho bilje skupljamo, beremo i sušimo tijekom godine. Obično tijekom veljače kreću prve proljetnice, a s njima se pokreće i naša sezona svježeg rezanog cvijeća. Same proizvodimo veći dio biljnog materijala koji koristimo, a ostalo kupujemo od lokalnih i provjerenih proizvođača. Svoje bilje uzgajamo u vrtu, na otvorenom i u plasteniku. Čar vlastitog ekološkog uzgoja je i u tome da ima mjesta za testiranje i uzgoj raznih vrsta bilja. Trudimo se svake godine ponuditi nešto novo što još nije na “našem” tržištu, a i dalje njegujemo starinske sorte cvijeća koje su uzgajale i naše bake, primjerice cinije ili kadifice.
Poštovanje prirode leži i u tome što je svaki cvijet drugačiji. Poštujući sezonu, imamo mogućnost pokazati kupcima kako se priroda mijenja, koliko je delikatna i prolazna. Na cvjećarstvo gledamo kao na umjetnost. Ne “štancamo” i ne radimo “po špranci” nego radimo s najboljim izborom mikrosezonskog materijala koji je u tom trenutnu dostupan. Svaki naš aranžman je drugačiji i, ono što je u početku bilo dosta šokantno, nema biranja cvijeća od strane kupca pri izradi aranžmana ili buketa. No kupci su se vrlo brzo naviknuli na novi princip naručivanja. Aranžmane je potrebno naručiti najmanje 48 sata prije preuzimanja jer naš je princip rada da, koliko narudžbi imamo, toliko cvijeća režemo u vrtu, plasteniku ili šumi.
Koliko je moguće u Hrvatskoj poslovati profitabilno i istodobno slijediti svoje snove o održivosti, i to u grani poslovanja u kojoj takav model do Samonikle nije postojao?
Kao i svaki početak, naš je početak poslovanja bio obilježen entuzijazmom i poletnošću, a onda s vremenom dođe nešto što se zove realnost poslovanja u Hrvatskoj. Izazovno je, birokratski komplicirano i ponekad nam se čini da postoji sto i jedno zakonsko pravilo samo kako bi te odgovorilo od neke “super” ideje. Poimanje održivosti u cvjećarstvu ne postoji kao model poslovanja kod nas. Naš početak bio je trnovit, no poučan. Najvažnije je što smo imale jasne okvire kojih smo se držale. Ne radimo kompromise kad je riječ o kvaliteti i održivosti.
Kupci prepoznaju kvalitetu, vraćaju se, a sve je više onih koji nas biraju zbog odabira načina poslovanja, osim same estetike. Puno ulažemo u svoju edukaciju i u vrt, putujemo, čitamo, pratimo događanja u svijetu cvjećarstva i Slow Flowers pokreta i tako dalje. Zahvalne smo svim kolegama koji s nama nesebično dijele savjete o uzgoju (hvala, Boris!) i poslovanju. Još radimo greške i učimo. Održivo cvjećarstvo vrlo je izazovno što se tiče uzgoja, ali, s druge strane, kreativno je i ispunjujuće.
Kod vas su inovacija i promjena jedina konstanta. Koji su vam daljnji planovi?
Planova i želja imamo više. Međutim, zbog financijskih ograničenja fokusiramo se na prioritetne ciljeve u godini. Ove godine u odnosu na prošlu, proširile smo ponudu vlastitog uzgoja rezanog cvijeća i radni tim. A druge ćemo vam novosti prišapnuti kad sve bude spremno, volimo iznenađenja.
Do tada, podijelite s nama koji su novi trendovi u održivom cvjećarstvu, ali i u cvjećarstvu općenito…
Kad govorimo o općenitim trendovima u cvjećarstvu, to se uglavnom odnosi na boju i vrstu cvijeća. Pantone Colour Institut proglasio je Viva Magentu kao boju 2023. Strani cvjećari predviđaju veliki boom ružičaste boje povodom izlaska novog filma “Barbie” :). Što se tiče cvijeća, naglasak će biti na veće cvjetne glavice, a od vrsta trenutno su u fokusu hortenzije, ruže i dalije.
Kako izgleda budućnost cvjećarstva u Hrvatskoj? Mislite li da ste pokrenule val održivog cvjećarstva?
Primijetile smo da se zbog poskupljenja rezanog cvijeća u uvozu sve više kolega okreće lokalnom uzgoju i nadamo se da će se taj trend nastaviti. Zahvaljujući tome, dolazi do laganog povećanja uzgoja, a mi se nadamo da će se pokrenuti i ekološki uzgoj cvijeća. Rekle bismo da smo potaknule temu o održivom cvjećarstvu i da svojim radom potičemo druge u promjeni.
I za kraj, kakvu budućnost priželjkujete za Samoniklu?
Cilj nam je usavršiti proizvod i uslugu koju nudimo našim klijentima, a poslovanje želimo zadržati u održivim uvjetima i okvirima. Nije nam cilj širiti se na više poslovnica nego se usredotočiti na kvalitetu usluge. Trudimo se uložiti više vremena u edukaciju naše publike, ali i opće populacije, o održivom cvjećarstvu te štetnim učincima cvjećarske industrije, kao i njezinim alternativnim rješenjima koja su bolja za planet i ljude.
Dugoročno bismo voljele oformiti održivi hub za poduzetnike i kreativce koji dijele slične vrijednosti i ideje. Trenutno smo u kreativnoj fazi pa razvijamo pogon za eksperimentiranje sa sušenim biljem, surađujemo s različitim umjetnicima, razvijamo nove projekte i ideje s kojima ćemo izaći u narednim godinama.
“Pokreni nešto svoje” program je potpore poduzetničkim projektima u Hrvatskoj. Program potiče projekte s pozitivnim društvenim utjecajem te korisnicima pruža mentorstvo u razvoju poduzeća i bespovratna sredstva. Kroz dosadašnja izdanja ovog programa u impact poduzetništvo Philip Morris Zagreb ukupno je uložio više od tri milijuna kuna. Za svaku uloženu kunu, vrijedni i inovativni poduzetnici stvorili su dvije kune nove društvene vrijednosti u Hrvatskoj, što bi značilo da ostvaren društveni povrat iznosi više od šest milijuna kuna. Više informacija i vijesti o početku novoga kruga natječaja pratite na službenoj stranici programa.
