Greville Wynne bio je običan engleski prodavač, ali povijest ga danas pamti kao špijuna koji je '60-ih pomagao MI6 i CIA-i u otkrivanju ratnih tajni Sovjetskog Saveza. Donosimo njegovu priču, ali i imena još nekih špijuna iz tog razdoblja
Powered by:
Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila, predvođenih SAD-om, i istočnih sila, predvođenih SSSR-om, koji se vodio od 1945. do 1991. godine. Vođen je svim mogućim sredstvima, no nikad nije prerastao u oružani sukob svjetskih razmjera. Upravo ovo razdoblje od četrdeset i nešto godina uključuje neke od najodvažnijih i najdugotrajnijih špijunskih misija u povijesti. Istražili smo o kojim je misijama bila riječ, tko su najslavniji špijuni iz tog vremena i kako je taj posao izgledao.
Već na spomen termina “špijun” sigurno pomislite na Jamesa Bonda, na agente CIA-e ili možda nekog misterioznog čovjeka u baloneru i šeširu, ali špijun može biti bilo tko tko raspolaže vrijednim informacijama. Primjerice, vladin ministar može biti odličan špijun, ali taj posao mogu raditi i domar, čistačica ili zaštitar koji rade u toj istoj zgradi vlade. Dakle, sve ovisi o tome ima li osoba pristup pravim informacijama. U ovom slučaju može se savršeno primijeniti tvrdnja: “Informacije su novac“.
Dakle, špijuni pomažu u tajnom prikupljanju informacija o aktivnostima suparničke vlade ili grupe s ciljem očuvanja nacionalne zaštite neke države. U tome ih može motivirati ideologija, patriotizam, novac ili ucjena. U vrijeme rata špijunažu regulira međunarodno pravo, a u suprotnome spada u pojedinačna državna kaznena prava. Najstariji podaci o špijunaži mogu se pronaći u Starom zavjetu te u antičkim vojnim strategijama Kine, Indije, Egipta, Rima i Grčke. Neki izvori čak tvrde da je to drugi najstariji posao na svijetu (nakon prostitucije).
Budući da se rat koji uključuje izravnu bitku nuklearnim oružjem zove “vrući rat“, ovaj dugogodišnji rat između zapadnih i istočnih sila, u kojem nije bilo stvarne borbe, nazvan je suprotno navedenom terminu, Hladni rat. S obzirom na to, prednost u ovom ratu postizala se prikupljanjem informacija. Zbog toga su obje strane ulagale velika sredstva u novačenje i obuku špijuna s ciljem prikupljanja tajnih informacija o vojnim i tehničkim sposobnostima ratnog suparnika.
Nacionalne agencije koje su novačile špijune primijetile su da postoje dvije vrste ljudi: oni koje je trebalo uvjeriti i potaknuti na takav čin te oni koji su samostalno donijeli iskalkuliranu odluku o tome. Bilo je iznimno teško pronaći takve ljude, koji su uz to, bili na poziciji da mogu pristupiti povjerljivim dokumentima ili ljudima.
Hladni rat bio je, dakle, zlatno doba špijunaže, a osim potrazi za špijunima i njihovu angažiranju, veliku pozornost davali su osmišljavanju špijunske opreme. Jedan od primjera su samoubilačke naočale koje su u dršku imale tabletu cijanida. U slučaju da ih suparničke snage uhvate, špijuni bi tad, kao naizgled nervozno i iz neke navike, žvakali držak naočala, a zapravo bi tako došli do tablete koja bi ih otrovala i usmrtila. Na taj su način izbjegavali moguće mučenje i, posljedično, otkrivanje tajnih informacija.
Isto tako, danas je poznato da je Odbor državne sigurnosti (KGB) imao jednu od najnaprednijih nadzornih audiotehnologija, pa su tako jednom prilikom ozvučili hotel u Estoniji za koji su primijetili da ima povećan broj međunarodnih gostiju. Čak 60 soba bilo je ozvučeno, a KGB je konstantno špijunirao goste u tim sobama. Njima se pripisuju i izumi cipela s transmiterima i mikrofonom za snimanje razgovora te nevidljiva tinta, koja je na papiru ostavljala naizgled nevidljive informacije.
Njegova priča počinje 1960. godine, na ručku s agentom britanske tajne obavještajne službe MI6, koji ga je zamolio da na sljedećem poslovnom putovanju u SSSR dogovori sastanak s državnim odborom u Moskvi, posvećen razvoju znanosti i tehnologije sa strancima. Kad se vrati, trebao bi izvijestiti agenta o razgovorima koje je ondje vodio. Wynne je pristao i tako postao britanski špijun.
Tijekom posjeta Moskvi susreo se s drugim dijelom ove špijunske slagalice – potpukovnikom sovjetske obavještajne agencije GRU, Olegom Penkovskim. Zbog svoje visoke pozicije on je nabavljao dokumente s tajnim vojnim informacijama, a preko Wynnea oni su putovali do zapadnih sila. Nakon samo dvije godine KGB je otkrio ovaj dvojac. Penkovski je sve priznao i pokajao se za svoj zločin, ali su ga ipak pogubili, a Wynne je sve negirao i bio osuđen na osam godina zatvora. Velika Britanija ipak je uspjela na kraju razmijeniti Wynnea za jednog sovjetskog špijuna.
Intrigantna špijunska priča koja prati Grevillea Wynnea inspirirala je scenarista Toma O’Connora da je prenese i na filmsko platno. O’Connor je rekao da ga je ta priča o običnom čovjeku koji je pristao preuzeti odgovornost i teret zahtjevne misije špijunaže poprilično zaintrigirala. Dodatno mu je zanimljivo bilo to što se pokazalo da su dvije knjige koje je Wynne napisao o svojem špijunskom iskustvu pune laži. Prema povjesničarima britanske i američke obavještajne službe, Wynne je bio patološki lažljivac. Film je izašao prošle godine pod nazivom “The Courier” (na hrvatskom “Sjena špijuna“).
U filmu možemo pratiti dinamiku Penkovskog i Wynnea, koji bi u svojim susretima, pod krinkom razgovora o poslu, izašli u grad, jeli u restoranima, posjećivali klubove i trgovine. Dijelili su tajnu, odnosno teret za koji nitko drugi nije znao, i to je ono što ih je najviše povezalo. Upravo je ovaj dio špijunske priče najviše istaknut u filmu – prijateljstvo između energičnog Wynnea, koji je entuzijastično prihvatio svoju ulogu tajnog agenta, i Penkovskog, čovjeka čvrstog vojničkog držanja i stvarnog agentskog iskustva.
Bračni par Julius i Ethel Rosenberg iz New Yorka bili su odani komunisti i čelni ljudi špijunskog lanca koji je odavao vojne tajne istočnom bloku. Njihova urota započela je negdje oko 1940. godine, kad se Julius Rosenberg zaposlio kao inženjer u američkoj vojsci. Nakon pet godina otpustili su ga jer je vojska saznala za njegova komunistička uvjerenja. Ubrzo se otkrilo da su tisuće stranica dokumenata s detaljima o novim radarskim i zrakoplovnim tehnologijama dostavljene Sovjetima, i to nije radio samo ovaj bračni par, nego i njihovi pristaše. Na suđenju nakon njihova uhićenja Ethelin je brat 1950. godine svjedočio protiv njih te ih je naposljetku sudac osudio na smrt, rekavši kako je taj zločin bio gori od ubojstva. Rosenbergove su 1953. godine poslali na električni stolac, što je prvi slučaj pogubljivanja američkih civila zbog špijunaže.
S Rosenbergovima se veže još jedno poznato špijunsko ime, Klaus Fuchs, koji je nakon dolaska Hitlera na vlast pobjegao iz Njemačke u Ujedinjeno Kraljevstvo. Ondje je doktorirao fiziku, a tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovao je u britanskom tajnom programu razvoja atomske bombe i u Projektu Manhattan u SAD-u. Uhićen je 1950. godine kad su američki agenti otkrili da je godinama tajno dostavljao nuklearne tajne Sovjetima. Fuchs je sve priznao i podijelio svoje uvjerenje o uroti zapadnih saveznika koji su, prema njegovu stavu, namjerno dopustili rat između Rusije i Njemačke. Kad su otkrili Fuchsa, ubrzo su otkrili i Rosenbergove, koji su bili njegov američki kontakt. Dobio je devet godina u britanskom zatvoru, nakon čega se preselio u Njemačku, gdje je radio kao nuklearni fizičar. Zanimljivo je da je Fuchs dobitnik medalje “Karl Marx”, najveće civilne počasti Istočne Njemačke.
Sovjetski inženjer elektronike Adolf Tolkačev zatražio je 1977. godine od CIA-e da se sastane s američkim dužnosnikom. Isprva je CIA bila uvjerena da je riječ o zamci KGB-a, ali na kraju je ipak povjerovala Tolkačevljevoj priči. Naime, ovaj sovjetski inženjer odlučio je špijunirati sovjetsku vlast iz osvete što su pogubili majku i zatvorili oca njegove žene u jednoj od Staljinovih čistki. Od 1979. do 1985. godine Tolkačev je fotografirao kamerom, koju mu je isporučila CIA, povjerljive dokumente pomoću kojih je SAD saznao sve o novim sovjetskim sustavima oružja. Procijenjeno je da je zbog tih informacija američka vojska uštedjela oko dvije milijarde dolara namijenjenih za istraživanja i proizvodnju. Tolkačev je za svoj špijunski posao dobio više od milijun dolara i zapadnjačke rock albume za svojeg sina. Njegov špijunski posao prekinut je 1985. godine kad su Sovjeti saznali što radi i dali ga pogubiti.
‘The Courier‘ prikazat će se 15. siječnja na CineStar TV Premiere 1, kanalu koji prikazuje najnovije kino hitove, filmske klasike, ekskluzivne reportaže sa snimanja filmova holivudskih studija, serije te odabrane filmove dokumentarnog žanra. Prikazat će se i filmovi: The United States vs. Billie Holiday (1.1.2022.), Barb and Star Go to Vista Del Mar (8.1.), Silk Road (22.1.), Wrong Turn: The Foundation (29.1.).
A1 TV je za blagdane proširio svoju ponudu
U A1 televizijske pakete Osnovni Obiteljski, Osnovni Filmski, Osnovni Sportski paket dodano je 8 novih TV kanala: DOX TV, KITCHEN TV, Rock&Roll, Pop Star, Jeka, ZZ TV, Flashback i World Wide Muzzik. A za ugodnije blagdane, od 15. prosinca 2021. do 1. veljače 2022. svim A1 korisnicima uz kanal CineStar TV Premiere 1 bez dodatne naknade dostupni su i Kitchen TV, DOX TV te CineStar TV Premiere 2.