Za 20 godina jest ćemo hranu za koju danas i ne znamo da postoji. Kako će se i gdje ona proizvoditi? To ne znamo, ali znamo da će nam za to trebati nova znanja i vještine.
Powered by:
– Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana – poručio nam je davno otac suvremene medicine, Hipokrat. Dodao je još i kako nas sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi i mijenja te da o tome što smo unijeli, ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život. I bez sumnje, bio je u pravu.
Svaki dan ogroman broj od 8 milijardi potrošača u svijetu mora jesti, pri čemu konzumiraju 14,5 milijuna tona hrane. Brojke su to koje najbolje pokazuju važnost industrije poljoprivrede, hrane i pića. Pod utjecajem novih tehnologija, zahtjeva, navika i očekivanja potrošača, globalizacije i demografskih trendova, ova se industrija dramatično mijenja.
Danas se više nego ikada u povijesti čovječanstva, ogromna pozornost posvećuje onomu što konzumiramo, čime izgrađujemo svoje tijelo i svoje zdravlje. Sve su češće najrazličitije intolerancije i alergije koje pak prate sve češći zahtjevi za bezglutenskom hranom, hranom bez laktoze, bez šećera, sa smanjenim udjelom masti, s povišenim sadržajem proteina. Jednom riječju, zahtjevi za personaliziranom prehranom.
Osim toga, kupci traže sve konkretnije i transparentnije informacije o hrani koju kupuju i konzumiraju, važno im je njezino podrijetlo, sljedivost i način uzgoja. Uz sve to, potrebno je balansirati cijenama kako bi hrana, čak i ona visoko personalizirana, bila široko dostupna. O važnosti industrije poljoprivrede, hrane i pića govori i činjenica da je upravo budućnost hrane bila jedna od ključnih tema ovogodišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
Trebamo li insektima dati važniju ulogu u svakodnevnoj prehrani? Što utječe na prehrambene izbore ljudi u svijetu? Mogu li dehidrirano meso i povrće pomoći u rješavanju globalnog problema bacanja hrane? Zašto su cijene hrane u porastu? I koju ulogu u svemu tome imaju suvremene tehnologije i digitalizacija? – bila su to samo neka od pitanja na koja su odgovore pokušali dati najveći svjetski stručnjaci s područja poljoprivrede, hrane i pića u svijetu.
Veliku medijsku pozornost izazvao je svojevrsni eksperiment, odnosno natjecanje na području pametne poljoprivrede koje je na Forumu predstavio Pinduoduo – najveća kineska tehnološka platforma za poljoprivredu. Pinduoduo povezuje poljoprivrednike i distributere s potrošačima kroz svoje interaktivno iskustvo kupnje, a 2019. godine gotovo 600 tisuća trgovaca putem ove je platforme prodalo svoje proizvode.
U četveromjesečnom natjecanju, organiziranom u suradnji s Kineskim poljoprivrednim fakultetom te s Organizacijom za prehranu i poljoprivredu UN-a, sudjelovala su četiri tehnološka tima koji su s tradicionalnim uzgajivačima odmjerili snage u uzgoju jagoda. Analiza podataka, inteligentni senzori i automatizacija staklenika znanstvenicima su pomogli da dođu do pobjede.
Uzgojili su u prosjeku 196% više jagoda od tradicionalnih farmera. Koristili su IoT tehnologiju u kombinaciji s umjetnom inteligencijom (AI) te algoritme strojnog učenja. Temperaturu i vlagu kontrolirali su zahvaljujući automatizaciji staklenika, a koristeći inteligentne senzore, bili su precizniji u nadziranju korištenja vode i nutrijenata. S druge strane, tradicionalni su uzgajivači jagoda iste ove zadatke obavljali ručno i na temelju iskustva.
A da se novi trendovi u industriji hrane prate i provode i u Hrvatskoj, potvrđuje i Matija Žulj, osnivač i direktor tvrtke Agrivi, digitalne platforme za poljoprivredu čiji portfelj softwarea za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom podržava sve dionike poljoprivredno-prehrambenog lanca vrijednosti.
– Digitalna transformacija kod nas je krenula odavno – rekao je Žulj te dodao da danas većina poljoprivrednika pronalazi znanja i informacije na internetu.
– Trendovi pokazuju kako i u Hrvatskoj sve više poljoprivrednika koristi digitalna rješenja za praćenje cjelokupnog proizvodnog ciklusa na poljima. Cloud tehnologije omogućuju poljoprivrednicima korištenje digitalnih rješenja na bilo kojem uređaju, u bilo kojem trenutku i na bilo kojoj lokaciji. Sve se više koriste i IoT rješenja, dok satelitski podaci omogućuju nadzor na poljima u stvarnom vremenu – kazao je.
Naglasio je i da, s obzirom da je digitalizacija jedno od temelja Green Deal strategije Europske unije, znanja digitalne poljoprivrede postaju ključna za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju već danas, a u sve većem će fokusu ona biti u nadolazećem vremenu. Kao konkretan primjer uspješno primijenjene digitalizacije i transformacije u prehrambenoj industriji, Matija Žulj ističe kompaniju Nestle koja je u svojim tvornicama dječje hrane, uz pomoć digitalizacije poljoprivrednicima osigurala znanja i vještine potrebne za proizvodnju te tako osigurala standarde kvalitete, održivosti i potpunu sljedivost proizvoda.
– Sve je veća i primjena umjetne inteligencije (AI) pri automatizaciji, poput precizne poljoprivredne tehnologije See & Spray tvrtke John Deere koju proizvođači smatraju odličnim načinom zaštite žitarica. Tu su i napredni algoritmi i alarmi za bolesti i štetnike kakve koristimo u Agriviju – rekao je Matija Žulj, dodavši kako nas u narednom razdoblju definitivno očekuje sve veći fokus na lokalnu, transparentnu i održivo proizvedenu hranu.
Velike promjene i inovacije pod utjecajem tehnologije nastale su i u FMCG industriji, odnosno industriji robe široke potrošnje. Prema riječima Miše Predojevića, menadžera za poslovna rješenja i sustave u kompaniji Coca Cola HBC Adria, tu je prije svega riječ o proširenoj i virtualnoj stvarnosti (AR i VR) koje omogućavaju da proizvodi budu vizualno atraktivniji kupcima i potrošačima. A upravo je virtualna stvarnost važnu ulogu u ovoj kompaniji odigrala tijekom pandemije.
– Omogućila nam je zaštitu zaposlenika od ostvarivanja bliskih kontakata. Naime, danas je uz pomoć pametnih naočala moguće održavati proizvodni pogon. Konkretno, tehničari više ne moraju fizički dolaziti u pogon kako bi dijagnosticirali kvar te ustanovili je li potreban kakav zamjenski dio, već jednostavno problem identificiraju na daljinu. Poučeni ovim iskustvom, ovu smo tehnologiju iskušali i na drugim područjima. Tako su uz pomoć pametnih naočala naši kolege iz drugih zemalja mogli virtualno posjetiti našu punionicu, a naši su zaposlenici sudjelovali na raznim treninzima i edukacijama – objašnjava Predojević.
Pritom kaže da virtualnu stvarnost i pametne naočale u kombinaciji s glasovnim naredbama koriste i u skladišnim procesima, što je značajno povećalo točnost pripreme robe za isporuku koja je sada dosegla razinu veću od 99 posto.
– Točnost isporuke direktno utječe na zadovoljstvo kupaca, a primijetili smo i kako je efikasnost naših zaposlenika, nakon otprilike dva mjeseca prilagodbe na novi sustav, značajno porasla. Kolege koji rade u skladištu, uz upotrebu ovog novog alata, sada mogu pripremiti skoro 20 % više robe za isporuku – objašnjava sugovornik i dodaje da su se u kompaniji odnedavno počeli intenzivnije baviti i robotizacijom proizvodnih procesa za koju koriste RPA (Robot processing automation) tehnologiju.
– Uz pomoć ove inicijative identificirat ćemo manualne i ponavljajuće procese koji nam oduzimaju puno vremena i smanjuju efikasnost, a zatim uvesti robote koji će te zadatke odrađivati umjesto naših zaposlenika – otkriva Predojević.
Kao dobar primjer transformacije u prehrambenoj industriji, ističe eTrgovinu, odnosno eCommerce koji prije pojave koronavirusa nije bio visoko na listi prioriteta.
– Prodaja putem online kanala u doba pandemije, prema istraživanjima na svjetskoj razini, ubrzala je procese i dovela do stanja na tržištu koje bi se u normalnim okolnostima dogodilo tek kroz nekih pet od deset godina. Zato smo u tom segmentu počeli provoditi pilot projekte za nova rješenja te kroz njih učili o takvom načinu poslovanja, a i uveli smo nove kanale za komunikaciju s kupcima i potrošačima. Tako imamo platformu, odnosno portal za kupce kako bismo im omogućili praćenje narudžbe, ali i kako bismo im omogućili uvid u razne informacije – otvorene stavke, status isporuke i slično. Dodatno smo osnažili suradnju s tvrtkama koje posluju isključivo na takav način, kao što su food service agregatori ili trgovački lanci – kaže sugovornik.
U narednom razdoblju, Predojević prognozira izrazitu važnost velikih podataka (big data), budući da sve kompanije, ali i njihovi kupci i potrošači, generiraju velike količine podataka. Alati za naprednu analitiku postaju sve sofisticiraniji i time su još važniji za donošenje poslovnih odluka. Povezanost uređaja, kaže, u kombinaciji s 5G mrežom, omogućit će bolju povezanost i bržu razmjenu podataka. Isto tako, umjetna inteligencija (AI) će biti sve više prisutna i olakšat će svakodnevno poslovanje, dok će pametna automatizacija i upotreba robota promijeniti mnoge industrijske grane.
– U budućnosti će roboti preuzeti obavljanje opasnih, ponavljajućih i vrlo preciznih radnji, a u korist sigurnosti i produktivnosti. Već sada vidimo primjenu Blokchain tehnologije u određenim segmentima poslovanja, te predviđamo njezin daljnji rast. Konačno, sve većom digitalizacijom povećava se i opasnost od kibernetičkih napada, tako da će i ulaganja u kibernetičku sigurnost značajno rasti – zaključuje Predojević.
Matija Žulj i Mišo Predojević dvojica su stručnjaka koji su, zajedno s još 25 znanstvenika, profesora, menadžera i drugih stručnjaka iz različitih industrija te osnivača top hrvatskih tehnoloških tvrtki, sudjelovali u razvijanju Mape poslova i vještina budućnosti koju je nedavno predstavio A1 Hrvatska. Mapa je razvijena u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Algebrom i grupom SELECTIO, a projekt je potaknut istraživanjem The Future of Jobs Report, prema kojemu će, zbog sve šire primjene strojeva i algoritama u radnim procesima, do 2025. biti stvoreno 97 milijuna novih radnih mjesta. Isto istraživanje pokazuje da je čak 94 posto poslovnih lidera od svojih zaposlenika tijekom 2020. očekivalo usvajanje novih vještina, dok je tijekom 2018. to zahtijevalo njih 65 posto.
10 ZANIMANJA BUDUĆNOSTI
U INDUSTRIJI POLJOPRIVREDE I PROIZVODNJE HRANE I PIĆA
Uz vruće teme poput satova koji prate vremenske prilike i promjene u metabolizmu, razne implantate i ostale uređaje za individualni nadzor prehrane koji bi u skoroj budućnosti trebali biti široko dostupni (kao što je to već slučaj u nekim nordijskim zemljama), može se zaključiti kako industriju hrane doista čeka prava (r)evolucija za koju će (ipak) biti potrebne i posve nove, digitalne vještine.
Vještine budućnosti
A1 prvi put u Hrvatskoj s ekspertnim timom u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača top tehnoloških tvrtki donosi prvu mapu poslova i vještina budućnosti uz koje ćete moći raditi na novim proizvodima i uslugama i biti dio transformacije cijelih industrija.
