Iako mnogi ljudi, umorni od napornog životnog ritma, priželjkuju što brži odlazak u mirovinu, većina nas je svjesna da, kad taj dan dođe, naša primanja više neće biti ista. Zato se za mirovinu valja unaprijed dobro pripremiti.
Powered by:
Poznato je da pored obaveznog mirovinskog osiguranja, koje čine prvi i drugi stup, svi građani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj mogu dodatno štedjeti i u trećem stupu. Treći stup ili dobrovoljna mirovinska štednja namijenjen je svima onima koji žele na vrijeme štedjeti za svoju buduću mirovinu.
Jednako kao drugi stup, treći stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju, što građanima pruža mogućnost da sami preuzmu odgovornost za vlastita mirovinska primanja i tako osiguraju bolji standard u starosti. Osim što je dobrovoljan, treći stup nosi veću razinu fleksibilnosti od prva dva stupa, koja se najviše očituje u tome što građani sami biraju učestalost, kao i visinu uplata u fond.
U trećemu mirovinskom stupu postoje dvije vrste mirovinskih fondova – otvoreni i zatvoreni.
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi namijenjeni su štednji svih građana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Član može biti tko god želi, nema ograničenja vezanih za dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond.
Ako osiguranik ostane bez redovitih primanja i njegove uplate postanu neredovite ili čak prestanu pristizati, članstvo u fondu neće se prekinuti, a postojeća sredstva na računu i dalje će ostvarivati prinose.
Sredstva na osobnom računu člana fonda njegova su osobna imovina i ne pripadaju mirovinskom društvu, nisu dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, a ne mogu biti ni predmetom ovrhe. Imovina fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.
U zatvorenim fondovima štede samo zaposlenici kod poslodavca koji je osnivač fonda, odnosno članovi udruge koja je osnovala fond radi štednje svojih članova. I u otvorenim i u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima država uplatom iz proračuna potiče mirovinsku štednju, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda. Ako poslodavac uplaćuje za svoje zaposlenike u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, do iznosa od 500 kn mjesečno ili 6000 kuna godišnje, uplata je porezno priznati trošak poslodavca.
I država stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju s dodatnih 15% poticajnih sredstava na uplaćene iznose u jednoj kalendarskoj godini, do ukupno uplaćenog iznosa od 5000 kuna godišnje. To znači da je iznos na računu moguće uvećati za 750 kuna godišnje.
Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je njezin državljanin, ali i članovi koji nisu državljani Republike Hrvatske, ali imaju prebivalište u nekoj od država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. To im pravo pripada samo tijekom razdoblja u kojem se u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje – II. stup.
Prikupljanje sredstava u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova. Uplaćivanjem novca u dobrovoljne mirovinske fondove visina mirovine izravno će ovisiti o visini uplaćenih i kapitaliziranih sredstava. Uplaćeni novac fond ulaže na tržištu kapitala i tako ostvaruje prinos.
Isplatu mirovina obavljaju mirovinska društva, mirovinska osiguravajuća društva i društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Izračuni navedeni u primjeru informativnog su karaktera i nisu jamstvo ni prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti. Izvor: Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Jedini uvjet za korištenje 30% novca s osobnog računa je navršenih 50 godina života za osobe koje su ugovor o članstvu sklopile najkasnije do 31. 12. 2018. godine, odnosno navršenih 55 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili počevši od 1. 1. 2019. godine. U Hrvatskoj možete štedjeti u sljedećim dobrovoljnim mirovinskim fondovima: AZ DMF, Croatia osiguranje DMF, Erste Plavi DMF i Raiffeisen DMF.
Mirovina je kao šuma
Da bi se u njoj uživalo, drveće treba zasaditi mnogo godina prije. Zato ne gubite vrijeme – više informacija saznajte na www.mirovinskifondovi.hr Danas je dan za tvoj životni plan!